Intervju
VIDEO Armisa Kuč, za Crnu Goru uvijek punim srcem: Zahvalna sam što sam dio prelijepe priče
Armisa Kuč – simbol crnogorskog fudbala.
Ne samo ženskog, već fudbala uopšte.
U nacionalnom timu je 13 godina, od prve utakmice, prijateljske protiv BIH, 93 puta je nosila dres Crne Gore, punim srcem – od 2012. do 2022. godine, kada je morala da napravi pauzu zbog bolesti, odigrala je svaki meč. Postigla je 41 gol i želi da nastavi…
Misa je u razgovoru za društvene mreže FSCG pričala o počecima, osjećajima, promjenama, poslala je i poruku svim djevojčicama koje vole fudbal…
“Svaki put kad izađem na teren, osjećam zahvalnost što i dalje mogu da budem dio prelijepe priče. Osjećaj je nevjerovatan i ne blijedi, nego raste iz godine u godinu. Ponosna sam i želim da nastavim dalje u ovom ritmu”, kazala je Misa.
Koji je tvoj najemotivniji trenutak u nacionalnom timu?
“Najemotivniji trenutak je kada sam obukla dres reprezentacije. Mislim da je to ostvarenje sna i osjećala sam se ponosno i ispunjeno, jer sam stigla do reprezentacije i do onoga što sam željela”.
Šta te najviše motiviše da iz utakmice u utakmicu daješ maksimum za Crnu Goru?
“Motiviše me osjećaj da predstavljam svoju državu i ljubav prema Crnoj Gori. Taj osjećaj ponosa i odgovornosti tjera me da dajem svoj maksimum iz utakmice u utakmicu”.
Kako si prevazilazila teške trenutke u karijeri?
“Teške momente sam prevazilazila borbom, strpljenjem i vjerujem da svako iskušenje nam Bog daje da bi nas napravio jačima”
Da li znaš koliko si golova postigla u karijeri i koji je bio poseban?
“Ne znam tačno koliko, ali mislim da je blizu 500 golova. Izdvojila bih utakmicu protiv BIH, koja je imala posebno značenje, jer to je bila prva pobjeda u kvalifikacijama u istoriji. Mislim da je tad počela neka ljepša strana ženskog fudbala u Crnoj Gori”.
Igrala si u mnogo zemalja – gdje ti je bilo najljepše?
“Izdvojila bih Španiju i Tursku. Španija je najljepša država u Evropi. Mislim da sam tamo fudbalski mnogo napredovala, a Tursku zato što sam tamo provela najljepše tri godine u karijeri”.
Šta se najviše promijenilo u ženskom fudbalu kod nas u ovom periodu?
“Mislim da mnogo više djevojčica igra fudbal. Mislim da ima manje predrasuda, da je bolja infrastruktura, da se mnogo više ulaže i da je svakim danom sve bolje. Mnogo sam srećna što djevojke danas ne moraju da prolaze ono što sam ja prolazila prije 20 godina”
Koju poruku imaš za djevojčice koje žele da igraju fudbal i obuku dres Crne Gore?
“Da imaju svoje ciljeve, da se ne boje da sanjaju velike snove, jer sve što mogu da sanjaju, mogu i da ostvare”.

