Društvene mreže i sport, Stela Burzanović: Pravi modeli su oni koji dijele rezultate, trud i priču

Društvene mreže su promijenile način naših života ali i način na koji doživljavamo sport.

Više nije dovoljno samo ono što se događa na terenu – već i sadržaj koji sportisti i sportistkinje objavljuju na Instagramu, TikToku ili Twitteru.

Sportisti su danas brendovi, klubovi se takmiče i u online svijetu, a percepcija o njima  često se oblikuje kroz nekoliko sekundi video snimka ili objavu na storiju.

“Kada govorimo o društvenim mrežama i njihovoj ulozi, uvijek pričamo iz ugla negativnog uticaja – na naše mentalno zdravlje, motivaciju, socijalizaciju… a u sportskom slučaju, koliko utiču na, recimo, pripreme za velike utakmice… Društvene mreže su, međutim, naša realnost i ostaje nam samo da se edukujemo i pričamo o tome, te da nove generacije, koje srastaju sa novim tehnologijama, uputimo u sve što društvene mreže donose, i pozitivno i negativno”, kazala je psihološkinja Stela Burzanović na konferenciji Sport iz drugog ugla tokom panela na temu “Uticaj društvenih mreža na sportsku sliku”.

Društvene mreže daju mogućnost afirmacije sporta i pravih sportskih vrijednosti, ali mogu da budu i prijetnja da sport i sportska dostignuća budu u drugom planu…

 “Sportisti i sportistkinje itekako mogu da budu kvalitetni uzori, ali sport može da padne i u drugi plan, tako što se praćenjem na društvenim mrežama i sadržaja na njima zanemari to zbog čega je neko uopšte došao u situaciju da bude model – a to je zbog sportskih rezultata. Zako je jako je važno koga pratimo na društvenim mrežama, jer ako se u sadržajima vide rezultati njihovog rada, ono što stoji u pozadini, ako ti sadržaji imaju svrhu i priču, i ako se to plasira i prenese na pravi način – onda su to kvalitetni uzori i modeli”.

Negativna strana društvenih mreža, možda i najizraženija, jeste upoređivanje, istakla je Burzanović. Prosto, na društvenim mrežama ne vide se negativne emocije i momenti…

“Često dođe do situacije da neko pomisli da je neko drugi bolji, da se zapita zašto ne može da bude kao on ili ona… Iako svi imaju i pozitivne i negativne emocije i momente, na društvenim mrežama sve izgleda sjajno, svi su nasmijani. I onda se stvori ‘iluzija’ da nekome sve ide od ruke, a neko se pita – kako meni nije tako. Tada se gubi motiv, gubi se strast prema sportu, dođe i do zatvaranja u sebe, do potištenosti… Posebno su mladi ljudi u dobu adolescencije podložni tome, a zapravo je jasno da je put do cilja satkan od pozitivnih i negativnih emocija, teških trenutaka”.

U trenucima krize prvo rješenje je otvoren razgovor, naglasila je Burzanović.

 “Jer kad potiskujemo bilo kakve negativne emocije, one ne mogu tek tako proći. Jako je važno da se to podijeli, jer samo zajednički možemo da dođemo do rješenja problema. A za sve postoji rješenje. Ako se traženje rješenja prolongira, sve ga je teže naći”, podvukla je Burzanović.