Vušurović: Stadion na Cetinju biće vjerovatno otvoren 13. novembra, ljudi na pozicijama da budu odgovorni za posao koji obavljaju

Cetinje će konačno, nakon osam godina, dobiti novi stadion, a v.d. direktora Stadiona i sportskih objektata Prijestonice Igor Vušurović najavio je da će, najvjerovatnije, zvanično biti otvoren 13. novembra.

Na konferenciji „Sport iz drugog ugla-vol 5“, proslavljeni odbojkaš govorio je o pomenutom infrastrukturnom projektu, ali i generalno o stanju kada su u pitanju crnogorski sportski objekti.

„Na Cetinju bi rekli: Ima osam godina, krenuo je u školu. To će biti moderan sportski objekat, po UEFA standardima. Međutim, za osam godina se dosta promijenilo, jer neke stvari koje su projektom bile predviđene, u međuvremenu su zastarale. Zamislite jednu građevinu koja se gradi osam godina. Tu sam od februara i nisam imao kontakte sa Ministarstvom sporta, već isključivo Ministarstvom kapitalnih investicija, koje je uz FSCG i Prijestonicu obezbijedilo novac za to. Licitirali smo sa datumima za otvaranje stadiona od 21. maja pa do 13. jula. Čekao sam i gledao, neke su utakmice nažalost bile najavljivane da će se igrati tu, slijepo vjerujući nekim ljudima. Nisam otišao u Cetinje da rješavam ličnu egzistenciju, već da sa puno emocija, kao neko ko je na Cetinju živio dobar dio života, pokažem odnos prema zajedničkom dobru. Na Cetinju je osnovan najstariji fudbalski klub u Crnoj Gori, Lovćen, koji već nekoliko godina igra van svog grada“, rekao je Vušurović.

Sav posao još nije završen, a izvjesno je da se prije 2026. godine neće igrati utakmice na novom sportskom objektu.

„Postavljena je prirodna trava i očekujemo od subote nastavak radova i postavljanje hibridne trave, koja bi bila dugoročno rješenje. Sav proces je kompleksan, već je uloženo oko 13 miliona eura, a sada treba brinuti o održavanju projekta. Na ovom stadionu su neke stvari završene prije tri, neke prije pet godina, pitanje je garancija za sve. Dolazimo do situacije da nakon otvaranja vidimo šta su njegove boljke i šta je sve potrebno popraviti. Na Skupštini Prijestonice naveden je 13. novembar – Dan Cetinja kao potencijalni datum za otvaranje stadiona. Nisam siguran da će se tog dana igrati utakmica, ali sam siguran da će sve ostalo biti spremno. Najvjerovatnije će se igrati od proljeća sljedeće godine. U sklopu stadiona imamo lijepi trg, poslovne prostore“, objašnjava olimpijski šampion.

Vušurović je istakao i još jednu bitnu stvar, koja se često u Crnoj Gori zanemaruje, a to je odgovornost za posao kojim se bavite.

„Ministarstvo sporta bi trebalo da ima strategiju razvoja sporta. Na osnovu spiska svih sportskih objekata u Crnoj Gori trebalo bi da odlučimo šta nam treba u narednom periodu. Lokalne uprave imaju obavezu da naprave strategiju sporta na njihovom području, kao i da postoji sinergija sa državom. Ljudi koji su postavljeni na pozicije bi trebalo da imaju odgovornost za posao koji obavljaju. Na primjeru vaterpola i potencijalnog Evropskog prvenstva – državu je Savez na neki način natjerao da uđe u posao pravljenja bazena za veliko takmičenje. Ne kažem da je loše, ali kod nas je potrebno da imamo dugoročnu viziju šta nam treba“, poručio je Vušurović.

Nakon otvaranja stadiona, potrebno je pronaći način da on bude samoodrživ. Na taj način poštedio bi Prijestonicu od troškova.

„Ako budemo gledali na stadion kao na ledinu, koja će biti isključivo vezana za sport, to nije put kojim treba da idemo. Stadion je tako pozicioniran da ga vidite čim uđete u Cetinje. Svakome ko dolazi u grad treba da šalje poruku da se radi o lijepom i kultivisanom dijelu gradu, koji će imati sadržaje. Na stadionu bi trebalo da bude izdat prostor za teretanu, kao i lokale, od čega bi stadion imao benefite i pokrivao dio troškova. Tu bi mogli da se organizuju i paneli, ali i koncerti na otvorenom. Mislim da stadion na Cetinju zajedno sa sadržajima funkcioniše i ne bude teret gradskoj upravi. Ako neko ima interes i osnova da da novac za njegovo brendiranje, jer bi se na taj način pokrili dijelom troškovi za održavanje terena, nemam ništa protiv. Košenje trave, nabavka mašina i sve što ide uz taj posao košta oko sedam-osam hiljada eura mjesečno. Ne bih volio da sa tim finansijskim zahtjevima idemo ka Prijestonici“, kazao je Igor Vušurović.