Konferencija „Žene u sportu“: Priča o liderstvu i bezbjednom okruženju iz primjera uspješnih dama

Još mnogo je posla pred nama kako bi se dostigla potpuna ravnopravnost u sportu, poruka je sa konferencije „Žene u sportu“.

U organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta i Centra za afirmaciju sporta i mladih kroz dva panela govorilo se o potrebi za većom ulogom žena posebno na mjestima odlučivanja.

Dok se na terenu približivamo potpunom balansu, u Tokiju je bio gotovo jednak broj sportistkinja i sportista, u drugim sferama i dalje je ogromna razlika.

„Uprkos napretku koji je postignut posljednjih decenija, ima još mnogo toga da se uradi. Sportistkinje i dalje dobijaju znatno manje novca i medijske pažnje od svojih muških kolega, i to se mora riješiti ukoliko želimo da sport zaista postane jednak. Ne možemo nastaviti da prihvatamo status kvo; na nama je da se pobrinemo da sve sportistkinje dobiju poštovanje i priznanje koje zaslužuju. Od suštinske je važnosti da ženski sport i dalje bude vidljiv, podržan, finansiran i slavljen,“ istakao je predsjednik COK-a, Dušan Simonović na otvaranju konferencije.

Dotakao se i najvećeg problema ravnopravnosti u crnogorskom sportu, izuzetno malog broja žena u upravljačkim strukturama.

„Smatram da je to, prije svega, kulturološki problem u našoj zemlji. Većina žena nakon završene sportske karijere odlučuje da ne nastavi karijeru već se posveti porodici i djeci. Zbog toga postoji veliki izazov za sportske organizacije u Crnoj Gori da identifikuju i regrutuju žene koje su zainteresovane da budu na rukovodećim pozicijama u sportskim organizacijama,“ zaključio je Simonović uz opasku da je dužnost COK-a, Ministarstva sporta i mladih i ostalih sportskih organizacija da se inspirišu i osnaže sportistkinje kako bi nastavile karijeru i poslije igračkih dana.

Kada se to desi, onda rezultat i uspjeh ne izostaju. Pravi pokazatelj je Bojana Popović koja je vodila „lavice“ do olimpijske medalje na terenu, ali i do evropskog odličja sa klupe.

„Lider se prvo rodi, liderstvo postoji u DNK, ali zatim slijedi naredni korak – da se ta karakteristika prepozna i da se nadogradi. Kada je riječ o ženama, mislim da je prvi cilj porodica, ali da uz pravu podršku sve može da se postigne. Mislim da su organizacije u kojima radim pravi primjeri. U ŽRK Budućnost i našoj rukometnoj reprezentaciji većina je žena u stručnom štabu, na vodećim funkcijama u klubu takođe, a ostvarene su i kao majke. Sa igračicama pričamo dosta na tu temu, ohrabrujemo ih I da ostanu u sportu nakon karijere“, istakla je Bojana Popović.

Potpredsjednica Crnogorskog olimpijskog komiteta govorila je na panelu „Liderstvo“, zajedno sa legendom izraelskog sporta, sada predsjednicom tamošnjeg Olimpijskog komiteta, a prvom sportistkinjom sa olimpijskom medajlom u istoriji Izraela – Jael Arad.

„Nakon završetka karijere, morala sam da radim vrlo naporno da bih nastavila ovim putem. Kada sam došla do funkcije predsjednice Olimpijskog komiteta prvi cilj mi je bio da ohrabrim što više žena da se uključe i preuzmu pozicije u upravljanju sportskim organizacijama. OK Izraela ima program – menadžerski kurs – kroz koji je prošlo više od 100 žena, a nacionalne asocijacije u kojima su žene na upravljačkim funkcijama dobijaju više novca od raspodjele sredstava, svojevrsni bonus“, kazala je Arad.

Marija Desivojević-Cvetković savršen je primjer uspješne žene, koja spaja biznis i sport. Bila je na čelu brojnih velikih kompanija, trenutno je potpredsjednica Delta Holdinga, predsjednica je Triatlon saveza Srbije, te potpredsjednica je Olimpijskog komiteta Srbije. Zato je njeno viđenje liderstva dalo poseban doprinos konferenciji.

„Nema razlike između sporta i biznisa – menadžment i liderstvo su menadžment i liderstvo u svakoj sferi života. Ako budemo osnaživali i obrazovali žene, davali im dovoljno samopouzdanja, objašnjavali im od ranih godina da su one podjednako sposobne da budu lideri kao I muškarci, onda nećemo imati problema da imamo više žena lidera i u sportu i u biznisu. I za jednu i za drugu oblast to bi bilo jako dobro i poželjno. Mislim, takođe, da su funkcije u sportu više dug prema društvu. Kada postanete uspješni u onome čime se bavite, zahvaljujući društvu iz kog ste potekli, red je da nešto od vještina i obrazovanja koje ste stekli vratite tom društvu, onda to radite često kroz sport, jer na taj način možete da pomognete da sport i sportsko okruženje postanu bolji, jer donosite neka znanja koja ne dolaze direktno iz sporta“, poručila je Desivojević-Cvetković.

Moderan sport, a posebno ženski, suočava se sa brojnim izazovima. Brojni skandali zlostavljanja u sportu potresli su, ne samo sportsku, javnost. Sigurnost u sportu izuzetno je važna, a da se na tome puno radi ističe i Tine Fertomen, ekspertkinja Jedinice Međunarodnog olimpijskog komiteta za siguran sport i članica brojnih drugih organzacija koje se bave sličnim problemima.

“Siguran sport znači da svaki učesnik sportskih aktivnosti mora da uživa u sportu, da se osjeća bezbjedno – bez bilo kakvih oblika zlostavljanja i nasilja. To se, nažalost, događa u sport, sportisti su zlostavljani i fizički i psihički, čak i seksualno. Međunarodni olimpijski komitet radi naporno da stvori sistem zaštite sportista, kao i da pomogne nacionalnim olimpijskim komitetima u toj borbi. To je dug proces, to nije sprint, mi smo na početku maratona, biće potrebno još mnogo godina i angažovanje svih strana da bi sportsko okruženje bilo bezbjedno za sve. Ali, napravljeni su važni koraci naprijed. Mnoge sportske organizacije su implementirale politike zaštite, imenovale ambasadore za bezbjedni sport, stvorile mehanizme za prijavu takvih pojava i rade na prevenciji…”, kazala je Tine Fertomen.

Katarina Bulatović iz uloge sportske direktorice Crnogorskog olimpijskog komiteta pokušava da pomogne u stvaranju sigurnog ambijenta za sportistkinje u našoj zemlji.

„Srećom, u karijeri nisam se srela sa bilo kakvom vrstom zlostavljanja, nije ga bilo ni u mom okruženju, ali, naravno, to ne znači da ga nema i jako je važno da se govori o tome, te da se pokrenu svi mogući mehanizmi zaštite…”, kazala je Katarina Bulatović.

Postoji više načina za poboljšanje sigurnosti u sportu. Zaključeno je da će COK raditi na kreiranju smjernica, politika i procedura da bi se to podigne na viši nivo.

Najavljeno je da će COK organizovati radionice na tu temu, a Katarina Bulatović je naglasila da bi treneri, fizioterapeuti i doktori trebalo da budu uključeni u ovu problematiku, da bi znali kako da zaštite sportiste i da reaguju u određenim situacijama.