Simonović: Od suštinske važnosti je da ženski sport bude vidljiv, podržan, finansiran i slavljen

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović kazao je da “sportistkinje i dalje dobijaju znatno manje novca i medijske pažnje od svojih muških kolega”, i da to mora da se riješi “ukoliko želimo da sport zaista postane jednak”.

Simonović je govorio na otvaranju konferencije „Žene u sportu“, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta i Centra za afirmaciju mladih i sporta.

Prvi čovjek COK-a je podsjetio da su “učešće i uspjesi žena u sportu oblikovani dugom i složenom istorijom”.

“Iako je danas društveno prihvatljivije da se žene bave sportom i rekreacijom, to, kao što znate, nije oduvijek bio slučaj. U većem dijelu svijeta, žene nijesu imale isti pristup sportu kao muškarci sve do kasnog devetnaestog vijeka.

U posljednjih 20-ak godina, međutim, svjedočimo nevjerovatnom napretku kada je u pitanju učešće žena na sporstkim takmičenjima. Bavljenje žena sportom postalo je društveno prihvaćenije, a ženama je na raspolaganju mnogo širi spektar sportova i sportskih disciplina. Sportistkinje učestvuju na Ljetnjim Olimpijskim igrama od prvih Igara modernog doba. 1896. godine, a sportistkinje su postale neke od najslavnijih ličnosti u sportu”, kazao je Simonović, naglasivši da ima još mnogo toga da se uradi.

Konferencija „Žene u sportu“: Priča o liderstvu i bezbjednom okruženju iz primjera uspješnih dama

“Ne možemo nastaviti da prihvatamo status kvo; na nama je da se pobrinemo da sve sportistkinje dobiju poštovanje i priznanje koje zaslužuju. Od suštinske je važnosti da ženski sport i dalje bude vidljiv, podržan, finansiran i slavljen”, kazao je Simonović.

Crna Gora je, s ponosom je naglasio Simonović, u grupi je zemalja koje se mogu pohvaliti značajnim učešćem žena na međunarodnim sportskim takmičenjima.

“Na posljednjim Olimpijskim igrama, koje su održane u Tokiju, naš olimpijski tim činilo je više žena, nega muškaraca. Naša zemlja je nedavno doživjela impresivne sportske uspjehe, na kontinentalnom i međunarodnom nivou, upravo zahvaljujući crnogorskim sportistkinjama”, podsjetio je Simonović.

Evidentan problem jeste, međutim, procenat žena koje se nalaze u upravljačkim organima sportskih organizacija u Crnoj Gori, naglasio je.

“I to smatram da je, prije svega, kulturološki problem u našoj zemlji. Većina žena nakon završene sportske karijere odlučuje da ne nastavi karijeru već se posveti porodici i djeci. Zbog toga postoji veliki izazov za sportske organizacije u Crnoj Gori da identifikuju i regrutuju žene koje su zainteresovane da budu na rukovodećim pozicijama u sportskim organizacijama”, rekao je Simonović.

Inicijative kao što su konferencije i radionice pokazale su se veoma korisnim za pojedinačne učesnice…

“Postoji, međutim, potreba za dodatnim mehanizmima koji će uspostaviti strateški put za žene na rukovodećim mjestima, posebno na višim pozicijama u upravnim odborima, poput predsjedničke i potpredsjedničke. 

Stoga je naša obaveza, kao krovne sportske organizacije u zemlji, da u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, nacionalnim sportskim savezima i ostalim sportskim subjektima, osiguramo jednaku zastupljenost svih polova, etničkih grupa i osoba različitih sposobnosti na svim nivoima rukovođenja u sportskim organizacijama, ali i da podignemo svijest i inspirišemo ih i osnažimo, kako bi nastavile karijeru u sportu, u trenerskim ili upravljačkim ulogama”, istakao je Simonović.

On je najavio da će Crnogorski olimpijski komitet, u saradnji sa svojim nacionalnim partnerima, ali i Međunarodnim olimpijskim komitetom i Evropskim olimpijskim komitetima, koji su podržali i ovaj događaj, nastaviti da organizuje različite događaje i sprovodi programe, kampanje i inicijative za povećanje svijesti o različitostima i inkluziji u sportu.

Jedna od tema konferencije bila je i bavljenje sportom u sigurnom okruženju.

“Sportistkinje se suočavaju sa značajnim izazovima kada je u pitanju bavljenje sportom u sigurnom okruženju. Stoga je važno da sportistkinje osjete slobodu i sigurnost da se obrate trenerima, čelnicima klubova i saveza, nacionalnom olimpijskom komitetu ili medicinskim stručnjacim, ukoliko su zabrinute za svoju bezbjednost ili su žrtve bilo kojeg oblika zlostavljanja i diskriminacije na terenu ili van njega. 

Postoji nekoliko načina za poboljšanje sigurnosti u ženskom sportu. Ovo uključuje, između ostalog, povećanje broja žena trenera i sudija, i pružanje više mogućnosti za djevojčice da učestvuju u sportu. Takođe je važno osigurati bezbjedno sportsko okruženje i jasne mehanizme zaštite sportistkinja od zlostavljanja i uznemiravanja”, kazao je Simonović i u toj sferi najavio akcije COK-a.

“Crnogorski olimpijski komitet će u cilju promovisanja značaja sigurnog sporta kreirati odgovarajuće smjernice, politike i procedure koje će se fokusirati na sprječavanje i reagovanje na bilo koju vrstu zlostavljanja i nedoličnog ponašanja, kao što su maltretiranje, seksualno uznemiravanje ili bilo koji oblik diskriminacije, kao i jasne smjernice i informacije o prijavljivanju svakog iskustva zlostavljanja ili nedoličnog ponašanja”.