Sportom protiv gojaznosti: Svaki kilogram dodatno breme na kičmeni stub i zglobove

Gojaznost je daleko više od estetskog problema, a višak kilograma utiče na razvitak brojnih obolijevanja, prvenstveno kostiju i mišića, kaže za Sportfem fizioterapeut Petar Stojović.

Momak koji je godinama član stručnog štaba Budućnosti Bemax, ali i ženske i muške seniorske reprezentacije Crne Gore, ističe da je briga o tome da se kod djece smanji gojaznost strahovito važna.

“Kada govorimo o višku kilograma, većina ljudi se fokusira na fizički izgled, zanemari sve dalje zdravstvene aspekte koje gojaznost sa sobom nosi. Gojaznost je, prije svega, zdravstveni problem, koji sa sobom nosi mnogo veći rizik za nastanak dijabetesa, malignih oboljenja, kardiovaskularnih oboljenja, osteoartitisa kao i mnogi drugih. Takođe je važno naglasiti da gojaznost predstavlja značajan faktor u razvoju ateroskleroze, koju je Svjetska  zdravstvena organizacija 1997. godine uvrstila među oboljenja epidemisjkog karaktera”, ističe Stojović.

Kod nas je gojaznost veliki problem kod djece predškolskog i školskog uzrasta. To bi moglo žestoko da utiče na njihovo zdravlje u kasnijem periodu života. Prekomjerena kilaža utiče na čitav organizam.

“Prekomjerna tjelesna težina, pogotovo kod djece u razvoju, zna biti glavni okidač kod niza daljih problema koji nastaju usljed prekomjernog opterećenja kičmenog stuba, zglobova i okolnih tkiva. Zapravo, prosto rečeno, svaki kilogram viška predstavlja dodatno “breme” koje dodatno opterećuje zglobove”, kaže Petar i dodaje:

“Kada govorimo o problemima koštano-mišićnog sistema, najčešći su problemi sa kičmenim stubom, kao i zglobovi i mišići  donjih ekstremiteta ( koljeno, skočni zglob)”.

Stojović je bio “spas” za brojne naše sportiste prilikom oporavka od najtežih povreda. Predan rad i posvećenost i fizija i sportiste ključ je za uspješan povratak na teren. To je, međutim, lako sa profesionalnim sportistima. Kada dođe do povrede ljudi sa prekomjerenom kilažom, onda nastaju dodatni problemi.

“Teže je, apsolutno raditi u takvim slučajevima. Upravo je najveći problem taj što kičmeni stub i zglobovi trpe prekomjerni teret. Samim tim oporavak zna trajati mnogo duže, teze je postici željeni cilj, tj. oporavak od određene povrede.”

Ne moramo, ipak, za zdrav život imati idealnu težinu.

“Postoji zdrava težina i idealna težina.  Zdrava težina je ona koja podrazumijeva stanje u kojem se osoba osjeća dobro. Idealna težina je ona koja zadovoljava standarde koji su propisani od strane SZO. U pitanju je BMI, odnosno Body Mass Index, gdje postoje određene tabele, kojima se vode ljekari prilikom definisanja nivoa gojaznosti. Svakako, možemo zaključiti, da je najbolja situacija ona u kojoj se osoba osjeća dobro, poštujuci preporučenu idealnu težinu“, zaključio je Petar Stojović.

Ovaj tekst je finansiran sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija Ministarstva kulture i medija.