Njena borba i poruka: Neću da budem neko ko nisam, nije na vama da odlučujete kako bi pol trebalo da izgleda

Dvostruka olimpijska šampionka na 800 metara južnoafrička atletičarka Kaster Semenja rekla je da se neće stidjeti što je „drugačija“ i da će se boriti za ono što je ispravno, u sred spora sa atletskim čelnicima o dopuštenom nivou testosterona koji je prirodno povećan kod atletičarki.

Semenja je rođena s razlikom u razvoju pola (DSD) i ne može da se takmiči u ženskoj konkurenciji od 400 metara do jedne milje bez uzimanja ljekova za smanjivanje nivoa testosterona. 

Ona želi da Svjetska atletika bude odgovorna za, kako je navela, diskriminaciju sportistkinja sa hiperandrogenizmom – pojačano lučenje muških hormona kod žena.

Nedavno je rekla da svoju pažnju usmjerava na „pobjeđivanje u bitkama protiv vlasti“, prije nego na osvajanje medalja, pošto učešće na Olimpijskim igrama u Parizu narednog ljeta više nije cilj.

Semenja je u intervjuu za BBC rekla da je od pete godine osjećala da je „drugačija“ i da prihvata sve svoje razlike, kao da neće pristati na to da „bude prihvaćena“.

Ona želi da osnaži žene, da se čuje njihov glas i ocijenila je da „lideri u sportu okreću žene protiv žena“.
Hiperandrogenizam je medicinsko stanje koje karakteriše viši nivo testosterona, hormona koji uvećava mišićnu masu i snagu, od uobičajenog.

Svjetska atletika u martu je saopštila da takmičarke sa DSD moraju da uzimaju terapiju za suzbijanje hormona šest mjeseci prije nego što budu mogle da učestvuju u svim ženskim disciplinama.

„Ja vjerujem, ako si žena, onda si žena. Bez obzira na razlike. Shvatila sam da želim da živim život i da se borim za ono što mislim i vjerujem u sebe. Znam da sam žena i sve što ide uz to prihvatam“, rekla je olimpijska šampionka na 800 metara iz 2012. i 2016. godine i trostruka svjetska prvakinja.

Ona ne želi da uzima ljekove, a na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Oregonu trčala je na 5.000 metara, ali nije uspjela da se plasira u finale.

Evropski sud za ljudska prava je u julu presudio u njenu korist u slučaju u vezi sa nivoom testosterona kod sportistkinja.
„Znam da sam drugačija. Ne zanimaju ne medicinski termini i ono što kažu. Rođenje bez materice, to me ne čini manje ženom. To su razlike sa kojima sam rođena i prihvatiću ih. Neću se stidjeti što sam drugačija. Drugačija sam i ponosna i osjećam se sjajno zbog toga“, navela je 32-godišnja atletičarka.

„Važnost ženskog sporta se ne shvata ozbiljno i moramo da preuzmemo odgovornost za svoja tijela. Da odlučimo šta je za nas ispravno, a ne da drugi pol odlučuje kako bi trebalo da izgledamo. Da li smo dovoljno žene ili ne, na nama je. Mi znamo i vjerujemo u ono što je ispravno“, dodala je ona.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava nije bila protiv sportskih tijela i pravila o DSD, već konkretno protiv vlade Švajcarske, jer nije zaštitila Semenjina prava i datira još od presude švajcarskog Vrhovnog suda prije tri godine.

Sud je naveo da švajcarska vlada nije zaštitila Semenju od diskriminacije kada je Vrhovni sud odbio da poništi odluku Suda za sportsku arbitražu (CAS) koji je podržao pravila Svjetske atletike.

Slučaj je sada proslijeđen Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava na konačnu odluku nakon zahtjeva za prosljeđivanje od švajcarske vlade.

Semenja je rekla da bi uzimanje ljekova ugrozilo njeno zdravlje i da je presudom njoj i ostalim sportistkinjama sa DSD uskraćeno pravo da se oslone na svoje sposobnosti.

Ona je za BBC rekla da je saznala da nema “matericu ni jajnike u isto vrijeme kada i ostatak svijeta“, kada je podvrgnuta testu za utvrđivanje pola 2009.

Semenja je rekla da nema šta da krije:

„Ja sam žena i imam vaginu kao i druge žene“.

„Živim drugačiji život i nastaviću tako da živim i zbog toga se osjećam dobro. Neću da budem neko ko nisam, kao da moram da se uklopim da bih bila prihvaćena“, navela je ona.

Semenja je najavila borbu protiv nepravde i borbu za inkluziju i rekla da neće dozvoliti „liderima koji iz sebičnih razloga dolaze u naš posao da ga rasture“.

„Sportski lideri okreću žene protiv žena. Ako kažete da radite u najboljem interesu sportista, onda to uradite. Nije na vama da odlučujete kako bi pol trebalo da izgleda. Vodite, pravite novac, promovišite sport. Jasna i glasna poruka – obavite posao, promovišite sport i pustite nas sportiste da zabavljamo“, navela je Semenja.