Pratite nas

Ostali Sportovi

Djevojčica iz Yued naroda – sa 14 godina svjetska šampionka

Australijska tinejdžerka Leihani Zoric osvojila je seniorsko svjetsko zlato u surfingu, na šampionatu u Peruu, postavši najmlađa pobjednica u istoriji takmičenja.

U finalu je iza sebe ostavila iskusne rivalke, a njen uspjeh ima i dodatnu dimenziju – prva je pripadnica australijskog starosjedilačkog stanovništva koja je postala svjetska šampionka.

Kada je prije nekoliko dana stigla u Peru, Leihani Zoric imala je 13 godina. Kada je završeno takmičenje Svjetske surferske asocijacije (ISA), već je bila četrnaestogodišnjakinja sa titulom najbolje na svijetu.

Samo deset dana nakon rođendana, djevojčica iz okoline Bajron Beja u Novom Južnom Velsu ostvarila je rezultat koji je do juče djelovao kao daleka ambicija.

U finalu je bila bolja od Francuskinje Johane Defej, dok su treće i četvrto mjesto zauzele Špankinja Janire Gonzalez-Ečabari i Amerikanka Sojer Lindblad.

Put do finala nije bio jednostavan. U trećoj rundi takmičenja doživjela je poraz, pa je do završnog nastupa morala kroz osam uzastopnih mečeva u repasažu. Nije bilo prostora za grešku – svaki novi izlazak na talase značio je još jednu priliku, ali i mogućnost da se njen nastup završi.

Na kraju je upravo ona bila najbolja.

„Prilično sam zadivljena svojim nastupom i onim što sam postigla. Bilo je toliko sjajnih surferki protiv kojih sam imala priliku da se takmičim i veoma sam zahvalna što sam mogla da odmjerim snage sa najboljima na svijetu“, kazala je nakon pobjede.

U konkurenciji su bile i nekadašnje svjetske šampionke Svjetske surferske lige Stefani Gilmor i Tajler Rajt, kao i olimpijska pobjednica Karisa Mur. Za djevojčicu koja je donedavno njihove nastupe pratila preko ekrana, susret na istoj takmičarskoj pozornici bio je poseban izazov.

„To je bilo moje prvo takmičenje protiv takvih takmičarki. Gledate ih na svjetskoj sceni, kako pomjeraju granice, a onda shvatite da i sami možete da se nadmećete sa njima“, objasnila je Zoric.

More je dio njenog života

Leihani je odrasla u Broken Hedu, nedaleko od Bajron Beja, na istočnoj obali Australije. More je bilo dio njenog života od rođenja. Prema njenim riječima, otac Klej stavio ju je na dasku za surfovanje još kada je imala svega dva dana.

Roditelji Kirsti i Klej prepoznali su njen potencijal i počeli da rade sa njom kada je imala oko pet godina. Život pored obale omogućio joj je da veliki dio djetinjstva provede u vodi, a takav ritam postao je osnova njenog razvoja.

Predsjednik lokalnog kluba Byron Bay Boardriders, Nil Kameron, kaže da njena pobjeda možda jeste iznenadila širu javnost, ali ne i ljude koji je poznaju od ranije.

„Gledamo šta radi već nekoliko godina. Nevjerovatna je sportistkinja i ima sve što je potrebno da se takmiči na najvišem nivou“, kazao je Kameron, posebno ističući njenu sposobnost da ostane pribrana pod pritiskom.

Ipak, priča o Leihani nije samo sportska biografija djevojčice koja je rano počela da trenira i brzo napredovala. Njeno porijeklo i odnos prema zajednici kojoj pripada važan su dio njenog identiteta.

Yued – narod, zemlja i identitet

Leihani je pripadnica naroda Yued, jedne od tradicionalnih jezičkih i kulturnih grupa Noongar naroda, starosjedilačkog stanovništva jugozapadnog dijela Australije. Tradicionalna teritorija Yued zajednice nalazi se sjeverno od Perta i obuhvata područja oko današnjih gradova Moora, Jurien Bej, Cervantes i Gingin.

Za starosjedilačke narode Australije veza sa zemljom mnogo je više od geografskog porijekla. U kulturi Noongar naroda riječ boodja označava zemlju, odnosno teritoriju koja je povezana sa identitetom, duhovnošću, znanjem i odgovornošću prema prirodi.

Rijeke, obale, stijene i druga mjesta u pejzažu imaju svoje značenje, a znanje o njima prenosilo se generacijama kroz priče, pjesme, običaje i ceremonije.

Ta veza sa zemljom i danas je važan dio života Yued zajednice, koja čuva svoj jezik i kulturne tradicije. Njena istorija, međutim, nosi i teška poglavlja kolonizacije, oduzimanja teritorije i prisilnog izmještanja starosjedilačkog stanovništva. Zato su očuvanje kulturnog identiteta i vidljivost ovih zajednica i dalje važna pitanja u savremenoj Australiji.

Leihani je odrasla u okolini Bajron Beja, na tradicionalnoj teritoriji naroda Bundjalung, ali svoje porijeklo veže za Yued zajednicu. Sama sebe opisuje kao Yued Yorga ženu, a učešće na međunarodnim takmičenjima vidi i kao priliku da predstavi kulturu kojoj pripada.

„Moja kultura je veliki dio mog identiteta. Oblikovala me je kao osobu, odredila ko sam, ali i uticala na mene kao sportistkinju“, kazala je.

Zato joj je posebno važno što na velikoj sportskoj sceni može da istakne i australijsku i starosjedilačku zastavu.

Poslije pobjede u Peruu govorila je koliko joj znači što može da predstavlja svoju zemlju, ali i zajednicu iz koje potiče.

„Mnogo mi znači što mogu ponosno da nosim i aboridžinsku i australijsku zastavu na svjetskoj sceni. Toliko je starosjedilačkih Australijanaca koji su me inspirisali“, poručila je.

Njena pobjeda zato ima značaj koji prevazilazi rezultat. Zoric je prva pripadnica australijskog starosjedilačkog stanovništva koja je osvojila svjetsku titulu u surfingu. U sportu u kojem su starosjedilačke zajednice dugo bile nedovoljno zastupljene na najvećoj međunarodnoj sceni, uspjeh četrnaestogodišnje takmičarke dobija dodatnu težinu.

Ona ne želi samo da bude prva u svojoj disciplini – važno joj je da djevojčice iz sličnih zajednica vide da i one mogu da pripadaju najvećoj svjetskoj sportskoj pozornici.

Put prema Los Anđelesu

Olimpijske igre u Los Anđelesu 2028. godine već su dio njenih planova. Surfing je olimpijski sport od Tokija 2020, a takmičenje u Peruu bilo je važno i zbog kvalifikacija za naredne Igre. Australija je uspjehom svojih predstavnika izborila mogućnost da ima dodatno mjesto u ženskoj konkurenciji, dok je Zoric napravila veliki korak ka tome da se nađe u olimpijskom timu.

Ipak, sama je svjesna da joj jedan rezultat još ne garantuje nastup u Los Anđelesu. Za to će joj, kako je kazala, biti potreban još jedan veliki rezultat na važnom takmičenju naredne godine.

Njen cilj je, međutim, mnogo veći od samog plasmana na Igre.

„Želim da idem u Los Anđeles 2028. godine, mnogo bi mi značilo da predstavljam svoju zemlju i porodicu, posebno brata Atlasa“, kazala je.

O olimpijskom zlatu govorila je i prije odlaska u Peru, a u intervjuu za The Guardian otkrila je da joj je velika želja i da jednog dana postane najbolja surferka svijeta. Ne želi da se na profesionalnoj sceni nađe samo da bi popunila broj učesnica.

„Ne želim da dođem tamo samo da bih učestvovala. Želim da budem najbolja, da osvajam takmičenja i svjetske titule. Ako ne uspijem odmah da se kvalifikujem, spremna sam da sačekam. Ne želim da žurim dok ne budem sigurna da mogu da budem najbolja u svim uslovima i na svim talasima“, poručila je.

Za sada, ipak, ima vremena i za školu, porodicu i život koji ne mora svakog dana da bude podređen rezultatima. Kaže da bi, ukoliko surfing jednog dana ne bude njen profesionalni put, voljela da postane – ljekarka.

Klikni i komentariši

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Reklama

Ovo morate vidjeti

Reklama

Više u Ostali Sportovi