U svijetu sporta, žene neprestano dokazuju svoj nevjerovatan talenat i umijeće, izazivajući i redefinišući granice mogućeg u raznim sportskim disciplinama.
Stoga je važno da medicinsko osoblje, ali i treneri i same sportistkinje, razumiju šta predstavlja optimalan trening za djevojčice i žene koje se bave sportom.
Iza scene postoji složena interakcija anatomskih i fizioloških faktora koji izdvajaju sportistkinje od muških kolega.
Ovaj članak istražuje neke od ključnih razmatranja istaknutih u knjizi „The Female Athlete“, koju je uredila Margo L. Mauntdžoj.
Kao što sportisti u pedijatrijskom uzrastu nijesu samo manji odrasli sportisti, tako ni sportistkinje nijesu samo manji muški sportisti. (Mountjoy, 2015).
Fiziološka poređenja žena i muškaraca
Aerobna izdržljivost
Dobro je poznato da sportistkinje obično pokazuju nižu aerobnu izdržljivost u poređenju sa sportistima kada se uzme u obzir mišićna masa. Ova razlika može se pripisati nizu faktora, uključujući manje srce i grudnu šupljinu, manju zapreminu pluća, smanjen volumen krvi, manje crvenih krvnih zrnaca i niže nivoe hemoglobina. Iako se rekordi u ženskim sportskim disciplinama izdržljivosti, poput maratona i triatlona, približavaju razlici između polova, prirodne razlike u sastavu tijela i aerobnom kapacitetu sprječavaju potpunu ujednačenost.
Anaerobna izdržljivost
Još jedan ključan faktor za razmatranje je anaerobna izdržljivost. Sportistkinje generalno imaju niži maksimalni anaerobni prag u poređenju sa svojim muškim kolegama, možda zbog razlika u mišićnoj masi i pristupu treninzima.
„Aerobno“ i „anaerobno“ su termini koji se koriste da bi se opisalo kako ćelije unutar tijela proizvode energiju i odnose se na energetske sisteme. Ali, u čemu je razlika?
Fil Galding objašnjava razliku između aerobnih i anaerobnih energetskih sistema na sljedeći način:
„Svaki pokret koji pravimo zahtijeva stvaranje energije i postoje tri glavna načina na koja se to radi, jedan s kiseonikom i dva bez kiseonika.
Aerobno znači „s kiseonikom“ i odnosi se na proizvodnju energije u tijelu uz pomoć kiseonika.
Anaerobno znači „bez kiseonika“ i odnosi se na proizvodnju energije u tijelu bez kiseonika“.
ANATOMSKE RAZLIKE
Anatomski, žene dostižu pubertetsku i skeletnu zrelost u mlađem uzrastu u poređenju sa muškarcima. Prosječno, muškarci su viši i imaju šira ramena sa užim karlicama, dok žene imaju širu karlicu, što može uticati na laktove i Q-ugao na koljenima. Žene takođe imaju kraće udove i niži centar gravitacije, što potencijalno pruža prednost u smislu ravnoteže.
SASTAV TIJELA
Kada je u pitanju sastav tijela, žene obično imaju veći procenat tjelesne masti u poređenju sa muškarcima, pretežno zbog većeg udjela esencijalnih masti koje se nalaze u djelovima tijela poput grudi, zadnjice i butina. Međutim, skladištenje masti je slično kod oba pola.
MIŠIĆNA SNAGA
Mišićna snaga je još jedno područje gdje su vidljive razlike između polova. Sportiskinje obično imaju mišićnu masu koja čini otprilike 25% njihove tjelesne težine, dok je to oko 40% kod muškaraca. Takođe, žene imaju manja mišićna vlakna. Bez obzira na ove razlike, žene pokazuju slične proporcije brzih i sporih mišićnih vlakana i mogu postizati slične rezultate u relativnoj mišićnoj snazi kroz trening sa tegovima. Žene obično imaju manju snagu gornjeg dijela tijela, ali sličnu snagu donjeg dijela tijela u poređenju sa muškarcima, pri čemu testosteron igra značajnu ulogu u mišićnoj hipertrofiji.
Razumijevanje ovih anatomskih i fizioloških razlika ključno je za trenere, sportske naučnike i same sportistkinje. Prilagođavanje programa treninga i kondicioniranja uzimanjem u obzir ovih jedinstvenih razlika može pomoći sportistkinjama da maksimiziraju svoj potencijal, istovremeno minimizirajući rizik od povreda.
Crnogorski olimpijski komitet je zbog toga, uz podršku Olimpijske solidarnosti, razvio projekat za sportistkinje i sportiste iz individualnih sportova, koji se sprovodi u saradnji sa Dijagnostičkim centrom „FITREVOLUTION“ iz Nikšića, a koji podrazumijeva procjene fizičkog stanja, uključujući analizu tjelesne kompozicije, testove pokretljivosti i metaboličko testiranje, izradu personalizovanih planova ishrane, preporuke za kondicione treninge i sportske psihološke sesije.
Ova sveobuhvatna evaluacija pomoći će u identifikaciji područja poboljšanja i prilagoditi kondicione programe potrebama sportistkinje/sportiste, a svi testovi i planovi zasnovani su na polu, uzrastu, sportskoj disciplini i trening potrebama sportistkinja i sportista koji učestvuju u Programu.
Sportistkinje će nastaviti da inspirišu svijet svojim izvanrednim dostignućima. Iza scene, važno je prepoznati složenu interakciju anatomskih i fizioloških faktora koji oblikuju njihove sportske sposobnosti. Dok se naše razumijevanje ovih faktora produbljuje, možemo bolje podržavati i slaviti nevjerovatna dostignuća sportistkinja na svjetskoj sceni.
