Unaprjeđenje zdravlja i performansi sportistkinja – bile su teme trodnevnog seminara, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta i Olimpijske solidarnosti, fonda Međunarodnog olimpijskog komiteta.
O specifičnostima koje prate prevenciju i oporavak žena i djevojaka, koje se bave sportom, a koji su nedovoljno promovisni i istraženi, govorile su doktorka Stejsi Šlej i Megan Kiting iz Boston dječje bolnice i Harvardove medicinske škole.
Njih dvije su članice tima, koji predvodi doktorka Kejt Akerman, a koji je pokrenuo priču o posebnostima kada je u pitanju fizičko i mentalno zdravlje sportistkinja, te razlikama u pristupu tim temama između muškaraca i žena.
„Ovo su veoma važne teme, jer 50 posto populacije čine žene, ali istorijski postoji ogromna razlika u naučnim oblastima i istraživanjima u sportskoj medicini koji se posvećuju sportistkinjama i u pažnji koje one dobijaju. Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je bilo 5.261 publikacija na tu temu, a samo šest posto se fokusiralo isključivo za žene. To je zastrašujući broj, a mi se trudimo da to promijenimo. Ova konferencija je put ka našem cilju, a Crna Gora je predvodnik na tom putu“, kazala je Megan Kiting.
“Crnogorski olimpijski komitet je prvi u regionu, ako ne i u Evropi, koji se ovom temom bavi na konkretan i sveobuhvatan način. Bavljenje ovom temom počeli smo uporedo sa Međunarodnim olimpijskim komitetom i Olimpijskim i paraolimpijskim komitetom SAD“, kazala je Maja Peković, zamjenica generalnog sekretara COK.
Širok je aspekt tema koje obuhvata ova oblast, a koje su prilično nepoznate – poput Relativnog energetskog deficita u sportu (RED-S), uticaju menstrualnog ciklusa na sportske performanse, poremećaja u ishrani…
„Eneregetski deficit, uprošteno rečeno, stanje je u kome žene ne dobijaju dovoljno energije da bi se bavile sportom, odnosno troše više nego što unose. To dovodi do bezbroj efekata na žensko tijelo, poput poremećaja u menstrualnom ciklusu, a mi želimo da sportistkinje imaju normalan ciklus, jer to govori da su zdrave. Neregularnosti se uglavnom dovode u vezu sa napornim treningom, a to nije u redu. Mi to želimo da naglasimo i da pomognemo da se taj problem riješi. Prije deset godina na tu temu se nije obraćala pažnja, sada je drugačije – koraci su, dakle, napravljeni“, naglasila je Stejsi Šej.
Tema je i nepoznata – jednostavno, sportistkinje nisu dovoljno upoznate sa njihovim fizičkim specifičnostima.
„Mislim da sportistkinje nisu ni svjesne koliko je njihova fiziologija kompleksna. Žene imaju jako kompleksne hormonske profile i zato je veoma teško i skupo raditi istraživanja, tako da žene i ne mogu da znaju mnogo o svojoj fiziologiji“, naglasila je Megan Kiting.
Ono što su činjenice – sportistkinje su pod većim rizikom od povreda nego sportisti. Žene koje se bave sportom sklonije su povredama koljena, lomovima…
„Energetski deficit, zatim i poremećaj menstrualnog ciklusa, dovode do povreda i lomova kostiju, zato što organizmu nedostaje hormon estrogen, a koji štiti i jača kosti. Zato su žene sklonije povredama takve vrste. Sve je to jako kompleksno i povezano“, kazala je Stejsi Šej.
Posljednjih godina otvorene su i teme mentalnog zdravlja, pokrenule su je elitne sportistkinje Naomi Osaka i Simon Bajls, o tim problemima sada se sve više priča.
FOTO COK/Filip Roganović
„Još je ta tema pod stigmom, još se djevojke i žene ustručavaju da pričaju o tome, o problemima sa kojima se sreću. Jako je važno da sportistkinje takvog profila govore otvoreno da je u redu ako i baš nije sve u redu. Njihov glas dopire do mladih sportistkinja, važno je da se o tome priča“, istakla je Megan Kiting.
U posljednje vrijeme važna tema je majčinstvo – odnosno da li žena nakon porođaja i kada postane majka može da nastavi da se bavi sportom na visokom nivou. Sa medicinskog aspekta to je, apsolutno, moguće.
“To jeste teško, jer dođe do prekida u treningu, što je normalno, ali ukoliko žene-majke dobiju podršku porodice, struktura i zajednice nema prepreka da nastave da se takmiče“, podvukla je Kiting.
Kako bi se odgovorilo na specifične potrebe sportistkinja, a koristeći iskustva i znanje međunarodnih partnera, Crnogorski olimpijski komitet, nakon trodnevnog seminara, spreman je za naredne korake.
„Ciljevi su višestruki. Prvi je podizanje svijesti kako bi se odgovorilo na specifične potrebe sportistkinja, koje se razlikuju od pretežno muški orijentisanog pristupa ‘jedna veličina za sve’ zasnovanog na postojećim istraživanjima. Crnogorski olimpijski komitet je organizovao ovaj niz edukativnih radionica za medicinsko osoblje, sportistkinje i njihove prateće timove. Zatim slijedi kreiranje tima za sveobuhvatne kontrole za crnogorske olimpijske i kandidatkinje za naredna izdanja Olimpijskih igara, pa kreiranje medicinskih protokola koji će se primjenjivati u medicinskim kontrolama za sportistkinje u različitim životnim fazama“, kazala je Maja Peković.
Ova inicijativa, kazala je Peković, naglašava važnost prilagođenih zdravstvenih usluga i saradnje između medicinskog i sportskog osoblja, a radionice su namijenjene medicinskim profesionalcima, sportistkinjama, trenerima, timskim ljekarima, fizioterapeutima…
„Očekujemo brojne rezultate naše inicijative, kao što su povećana svijest o zdravstvenim rizicima među sportistkinjama i akterima, prošireno znanje o zdravlju sportistkinja, smanjena učestalost zdravstvenih problema, poboljšano opšte zdravlje sportistkinja, uspostavljanje održivog sistema edukacije, osnaživanje sportistkinja, promocija pozitivnog sportskog okruženja, dugoročno smanjenje zdravstvenih problema sportistkinja…“, zaključila je Peković.
