Sport odgovor na gojaznost: Pazite šta i kada jedete i posvetite svom zdravlju makar tri treninga sedmično

Tri puta sedmično po sat posvetite sebi i svom zdravlju jer je to neophodno, kaže u razgovoru za Sportfem profesor fizičkog vaspitanja i trener Marko Rajković.

Mjesto za vježbanje nije toliko važno, koliko je bitno da ljudi imaju svijet o važnosti bavljenja sportom, prije svega zbog zdravlja.

„Ne bih preporučio ljudima da dolaze u teretane, ako to ne vole. Neka idu u šetnju, u parkove, na plivanje. Samo nađite sebi tri sata sedmično za treninge jer je to neophodno. Toliko bi trebalo da može svaki rekreativac da izdvoji za sebe, za svoje zdravlje. Možda neko osjeti da može da ubaci i više treninga, ali i vježbanje tri puta sedmično može da spriječi ili smanji problem gojaznosti. Sve preko toga je plus, zavisno od forme u kojoj se nalazi osoba“, ističe Rajković.

Broj gojaznih osoba nažalost je velik. Rajković ističe da se ona javlja u dvije faze života.

„Gojaznost je globalni problem, nije samo kod nas. Treba istaći dvije faze gojaznosti. Prva je u ranoj adolscenciji, gdje je uslovljena genetskom predispozicijom i imamo gojaznost oko 30. godine života, gdje ona dolazi kao posljedica drugih faktora. Kao glavni uzroci navode se način života, stres i fizička aktivnost. Ukoliko ljudi do tih godina dođu bez problema sa viškom kilograma, onda sigurno ne možemo za njih reći da su gojazni kao posljedica genetike.“

Gojaznost kao posljedica stresa češća je pojava kod žena, ali ljepši pol se uspješnije bori sa viškom kilograma.

„Po nekim istraživanjima razlika među polovima kada je stres u pitanju je 20 odsto na strani žena. To je povezano sa načinom života. Kada je gubljene kilograma u pitanju, žene lakše gube višak od muškaraca. Jedan od faktora je fizički izgled kojem žene mnogo više posvećuju pažnju, nego što je to slučaj kod muškaraca. Drugi faktor su hormoni, koji drugačije rade kod žena, nego kod muškaraca i treći faktor zbog kojeg žene brže bude kilograme je način ishrane.“

Višak kilograma izvor je brojnih hroničnih oboljenja. Zbog toga je neophodno od djetinjstva sticati zdrave navike, kada su ishrana i fizička aktivnost u pitanju.

„Nažalost, često pojedine bolesti natjeraju ljude da kroz fizičku aktivnost razmišljaju o gubitku kilograma. Dijabetes i kardio-vaskularne bolesti najčešći su razlog zbog kojih ljudi počinju da mršaju. Mislim da o gojaznosti treba da se razmišlja još od adolescencije. U tom periodu roditelji treba da imaju veliku ulogu. Danas se živi brzo, roditelji nažalost nemaju dovoljno vremena da se posvete djeci. Zbog toga i često uključuju trenere. Makar je tako iz mog iskustva.
Savremeni način života donosi nažalost veliki stres. Bilo ga je i ranije, ali ne u ovom obliku. Nažalost, sve je više oboljelih od kancera, što se takođe može dijelom povezati i sa stresom.“

Marko ima predlog i kada su u pitanju obroci. Najbolje bi bilo ne opterećivati organizam uveče, kada mu je potreban odmor i priprema za sljedeći dan.

„Lijek za gojaznost su fizička aktivnost i izbalansirana ishrana. Smatram da gladovanje nije dobra stvar, ali u periodu od osam uveče do šest ujutro, nema potrebe da ljudi jedu. U to vrijeme organizam treba da odmara, da se da vrijeme jetri i želucu da se oporave.“

Kada se osoba sa viškom kilograma odluči da počne da vježba, neophodno je da kompletnog sebe da kako bi treninzi dali efekat. Uporedio je i načine ponašanja dijela naših ljudi u odnosu na shvatanje života u Skandinaviji.

„Važan je karakter da bi ljudi dobili treningom ono što žele. Imamo veliki problem sa kompleksom niže vrijednosti. Nekoga je sramota da nosi hranu na posao, da ide pješke, previše se vozimo automobilima. Nedavno sam bio u Danskoj. Tamo ljudi ne idu automobilom na posao, već biciklom. Put do posla im traje recimo pola sata i već tu potroše dio kalorija. Nose hranu sa sobom, ne žele da se bore sa stresom jedući nezdravu hranu.“

Nerijetko ljudi promjenama ishrane i dijetama izgube veliki broj kilograma za kratko vrijeme. Marko je protivnik klasičnih dijeta.

„Ne treba gubiti više od tri do pet kilograma mjesečno. To je najbolji način da se organizam navikne, da se kilogrami ne vrate, da posljednji obrok bude do 19 sati i da se na spavanje ode prije ponoći. Kada je večera u pitanju, sve je povezano sa treningom. Ako trenirate prijepodne, uveče bih preporučio da se pojedu zdravi ugljeni hidrati sa proteinima, odnosno salata i kvalitetno meso, bez hljeba. Ako imamo trening uveče, treba da se jede nakon toga, onda bih preporučio žitarice jer će se brže svariti. Jaja i voće ne bih savjetovao da se uzimaju za večeru.“

Naravno treba voditi računa i da se obroci lijepo rasporede tokom dana jer manji broj obroka ne donosi i manje kilograma.

„Količinski unos hrane je problem zbog kojeg ljudi postaju gojazni. Treba biti umjeren. Nije dobro preskakati obroke. Recimo, ima ljudi koji kažu da jednom dnevno jedu. Međutim, u tom obroku unesu u sebe 3000 kalorija. Na taj način usporavaju metabolizam.“

Kada su u pitanju dodaci, treba biti oprezan i uzimati tačno ono što je potrebno organizmu, kako bi dobio ono što mu nedostaje kroz hranu.

„Suplementacija je dobra stvar za vrhunske sportiste zato što oni kroz prirodnu hranu ne mogu da unesu dovoljno masti i proteina. Kada govorimo o amaterima i rekreativcima, važan je unos vitamina i minerala, a onda nakon toga u zavisnosti od treninga i unos proteina. Jako bitan je proizvođač i na to se mora paziti“, istakao je Marko Rajković.

Ovaj tekst je finansiran sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija Ministarstva kulture i medija.