Žena koja je promijenila sport bez osvojene medalje, istrčane trke, postignutog gola…

Postoje ljudi koji osvoje olimpijska zlata, obore rekorde i uđu u istoriju sporta.

A postoje i oni koji nikada nisu igrali velike utakmice, nisu podigli pehar, niti trenirali šampione – ali su promijenili živote miliona.

Takva je bila Glorija Stejnem.

Američka novinarka, spisateljica i jedna od najuticajnijih žena 20. vijeka preminula je 2. septembra u 92. godini.

Njeno ime se rijetko nalazi u sportskim enciklopedijama, ali je teško pronaći osobu koja je toliko uticala na razvoj ženskog sporta, a da nikada nije bila profesionalna sportistkinja.

Stejnem je vjerovala da se ravnopravnost ne osvaja samo zakonima, već i pričama koje društvo priča o ženama.

Upravo zato je 1971. godine pokrenula Ms. Magazine – prvi masovno čitani časopis koji je žene prikazivao kao političarke, naučnice, umjetnice i sportistkinje, umjesto kao sporedne likove u muškim pričama.

U vrijeme kada su naslovnice bile rezervisane gotovo isključivo za muškarce, Ms. Magazine je otvorio prostor za teme poput jednakih plata, sportskih stipendija, profesionalnih liga i diskriminacije u sportu.

Kada je sport postao dio ženskog pokreta

Najvažniji saveznik Glorije Stejnem bila je teniska legenda Bili Džin King.

Njih dvije su početkom sedamdesetih shvatile da borba za ravnopravnost neće biti dobijena samo u sudnicama i parlamentima – već i na sportskim terenima.

Dok je Stejnem kroz novinarstvo mijenjala javno mišljenje, Bili Džin King je na terenu dokazivala da žene zaslužuju isti tretman kao muškarci.

Njihovo prijateljstvo preraslo je u partnerstvo koje je promijenilo način na koji svijet posmatra sportistkinje.

Stejnem je često isticala da Bili Džin nije samo šampionka, već liderka pokreta, dok je King govorila da joj je upravo Glorija pomogla da shvati kako borba za jednak položaj nije pitanje tenisa, nego ljudskih prava.

Simbol tog vremena postao je čuveni meč Battle of the Sexes 1973. godine, kada je Bili Džin King pobijedila Bobija Rigsa pred desetinama miliona gledalaca. Za mnoge je to bio teniski spektakl, ali za Stejnem društvena prekretnica – trenutak u kojem je žena pred cijelim svijetom odbacila ideju da je prirodno inferiorna u sportu.

King je kasnije rekla:

“Da sam izgubila, vratili bismo žene 50 godina unazad.”

Ta rečenica postala je jedna od najcitiranijih u istoriji ženskog sporta. Taj duel pomogao je da javnost prvi put ozbiljno razgovara o vrijednosti ženskog sporta, a Stejnem je svojim tekstovima i javnim nastupima učinila da pobjeda dobije značenje mnogo šire od jednog teniskog rezultata.

Zakon koji je otvorio vrata milionima djevojčica

Iako nije bila političarka, Glorija Stejnem odigrala je ključnu ulogu u stvaranju javne podrške za Title IX, američki zakon iz 1972. godine koji je zabranio diskriminaciju po polu u obrazovnim ustanovama koje primaju državni novac.

Posljedice su bile revolucionarne. Učešće žena u srednjoškolskom sportu poraslo je za više od hiljadu posto, a na univerzitetima za više od 600 posto.

Škole i univerziteti morali su da ulažu u ženske ekipe, stipendije i sportsku infrastrukturu, a milioni djevojčica prvi put su dobile jednake mogućnosti da treniraju i studiraju kroz sport.

Danas se Title IX smatra jednim od najvažnijih zakona u istoriji ženskog sporta upravo zato što je stvorio temelje za generacije olimpijki, profesionalnih igračica i šampionki.

Nasljeđe koje se vidi na svakom stadionu

Kada danas gledamo rasprodate utakmice ženskog fudbala, rekordnu gledanost WNBA ili borbu za jednake nagrade na najvećim teniskim turnirima, lako je zaboraviti da prije pola vijeka ženski sport gotovo nije postojao u medijima.

Glorija Stejnem nije osvojila medalju, niti postigla gol, ili koš.

Njena najveća pobjeda bila je to što je pomogla da sportistkinje postanu vidljive – u novinama, na televiziji, u školama i u društvu.

Možda njenu životnu filozofiju najbolje sažima rečenica koju je često ponavljala:

„Ne razmišljam o tome da prenosim svoju baklju. Koristim je da zapalim baklje drugih.“